1.1 Lekcija 1
Sertifikat: |
Linux Essentials |
---|---|
Verzija: |
1.6 |
Tema: |
1 Linux zajednica i open sors karijera |
Cilj: |
1.1 Evolucija Linux-a i popularni operativni sistemi |
Lekcija: |
1 od 1 |
Uvod
Linux je jedan od najpopularnijih operativnih sistema. Njegov razvoj je počeo Linus Torvalds 1991. godine. Na njegov razvoj je uticao Unix, operativni sistem razvijen 1970. godine, unutar AT&T laboratorije. Unix je bio orijentiran ka manjim računalima. U to vrijeme, terminom "mali računari" su smatrane one mašine koje nisu zauzimale cio prostor, bez sistema hlađenja i koje su koštale nešto manje ispod milion dolara. Kasnije, ta računala su bila lahka da su ih mogla podignuti dva čovjeka. U to vrijeme, Unix nije bio dostupan na manjim računalima kao kancelarijska računala bazirana na x86 platformi. Tako je Linus, student u to vrijeme, započeo razvoj soptvenog operativnog sistema baziranog na Unix-u, koji će se moći pokretati na pomenutoj platformi.
Linux uglavnom koristi iste principe i ideje kao Unix, samo što Linux ne sadrži Unixov kod, jer je u pitanju zaseban projekat. Iza Linux-a ne stoji niti jedna kompanija, već međunarodna zajednica programera. Obzirom da je besplatan, Linux može koristiti bilo ko, bez ikakvih restrikcija.
Distribucije
Linux distribucija je paket koji se sastoji od Linux kernela i aplikacija koje održava kompanija ili korisnička zajednica. Glavni zadatak distribucije je optimizacija kernela i aplikacija u sklopu operativnog sistema, za određenu upotrebu ili korisničku grupu. Distribucija često sadrži specifične alate zavisno od distribucije, za instalaciju softvera ili sistem administraciju. Zato se neke distribucije koriste isključivo kao desktop okruženja sa jednostavnom upotrebom, dok se druge koriste za servere kako bi bile što efikasnije.
Drugi način na koji se klasificiraju distribucije jeste prema porodici kojoj pripadaju. Distribucije bazirane na Debianu koriste softver menađer po imenu 'dpkg' za instalaciju datoteka na operativnom sistemu. Datoteke koje se instaliraju upotrebom softver menađera održavaju volonteri koji su članovi zajednice distribucije. Ljudi koji održavaju softver, koriste 'deb' format datoteka kako bi utvrdili način na koji se softver instalira i kako se isti konfiguriše. Kao i distribucija, datoteka je ništa više do paket softvera, konfiguracija i prateće dokumentacije kako bi se lakše instalirao, ažurirao i koristio sam sotver.
Debian GNU/Linux distribucija je najveća distribucija u Debian porodici. Debian GNU/Linux projekat je započeo Ian Murdock (bs: Ijan Mrdok), 1993. godine. Danas, više od hiljadu volontera radi na ovom projektu. Debian GNU/Linux ima za cilj da pruži stabilan operativni sistem. On također promoviše viziju operativnog sistema koju je osmislio Richard Stallman (bs: Ričard Stelmen), a koja promoviše slobodu korištenja, izučavanja, distribuiranja, i poboljšanja samog softvera. Stoga, ova distribucija nema nikakvog vlasničkog softvera.
Ubuntu je još jedna poznata distribucija vrijedna pomena. Kreirao ju je Mark Shuttleworth (bs: Mark Šutlevort) i njegov tim 2004, sa misijom da se isporuči Linux distribucija sa jednostavnom upotrebom. Ubuntu ima za cilj da isporuči besplatan softver za sve korisnike širom svijeta, te da smanji cijenu profesionalnih servisa. Distribucija izlazi svako 6 mjeseci, stim da izdanje sa dugoročnom podrškom izlazi svako dvije godine.
_Red Hat je Linux distribucija koju je razvila i održava istoimena kompanija, koju je 2019. godine kupio IBM. Red Hat Linux distribucija se pojavila 1994. godine, a 2003 je rebrandirana u Red Hat Enterprise Linux ili skraćeno RHEL. Ova distribucija isporučuje kompanijama komercijalna (eng: enterprise) rješenja podržana od strane Red Hat-a, te se isporučuje sa softverom namjenjenim za upotrebu u profesionalnim server okruženjima. Neke od njihovih komponenti zahtjevaju licencu ili pretplatu. Cent OS projekat se isporučuje sa beplatnim izvornim kodom kompanije Red Hat Enterprise, te se isti kompajlira u distribuciju koja je besplatno dostupna svima, bez plaćene podrške, a koja ne pruža komercijalne usluge.
RHEL i CentOS su optimizirani za upotrebu u server okruženjima. Fedora projekat je pokrenut 2003. godine te je u pitanju Linux distribucija za desktop računala. Pomenutu distribuciju je pokrenula lično Red Hat kompanija koja ju održava do dan danas. Fedora je distribucija u usponu koja veoma brzo usvaja nove tehnologije, a veoma često se koristi za testiranje novih tehnologija koje postaju dio RHEL-a. Sve Red Hat bazirane distribucije koriste 'rpm' menadžer paketa softvera.
Kompanija SUSE je osnovana 1992. godine u Njemačkoj kao provajder Unix usluga. Prva verzija SUSE Linux-a je objavljena 1994. Tokom godina koje su uslijedile, SUSE Linux postaje uglavnom poznat po svom YaST konfiguracijskom alatu. Taj alat je omogućavao administratorima instalaciju i konfiguraciju softvera i hardvera, podešavanje servera i mreže. Slično RHEL-u, SUSE također izdaje SUSE Linux Enterprise Server, njihovo komercijalno izdanje. Distribuira se kao server i kao desktop okruženje, sa mnoštvom namjenskih alata. 2004, SUSE je objavio svoj openSUSE projekat, besplatnu distribuciju, koja je otvorila mogućnost developerima i korisnicima za testiranje i razvoj samog sistema.OpenSUSE distribucije je putpuno besplatna za preuzimanje.
Nezavisne distribucije su objavljene tokom godina koje su uslijedile. Neke od njih su bazirane na Red Hat-u ili Ubuntu-u, dok su neke dizajnirane za provjeru ispravnosti sistema ili hardvera. S druge strane, postoje distribucije dizajnirane za specijalnu namjenu kao što je Qubes OS, izuzetno sigurna desktop distribucija, ili Kali Linux, distribucija namjenjena za provjeru i uklanjanje propusta u softveru, te korištena od strane "penetration testera". Od nedavno se pojavila nekolicina Linux distribucija koje se pokreću unutar Linux kontejnera, kao što je Docker (bs: Doker). Također tu su i distribucije dizajnirane za "embedid" (eng. embedded) sisteme i pametne uređaje (eng. "smart devices").
Ugrađeni sistemi
Ugrađeni sistemi predstavljaju kombinaciju kompjuterskog hardvera i softvera, dizajniranog za specijalnu namjenu unutar većih sistema. Ovi sistemi su obično dio drugih uređaja koji pomažu pri upravljanju istih. Ugrađeni sistemi se nalaze u auto-moto industriji, medicini, ali i aplikacijama vojne namjene. Zahvaljujući rasprostranjenosti aplikacija, mnoge Linux distribucije su razvijene upravo za namjenu korištenja u ugrađenih sistema. Dobar dio pametnih uređaja upravo pogoni neka od Linux distribucija.
Stoga, sa svakim ugrađenim sistemom se isporučuje i ugrađen softver. Namjena tog softvera je da pristupi hardveru, te ga stavi u rad. Velika prednost Linux-a nad drugim vlasničkim ugrađenim softverom, leži u njegovoj kompatibilnosti sa drugim platformama, razvojem, podrškom, i besplatnom licencom. Dva najpopularnija ugrađena softvera ove vrste su Android, kojeg koriste mobilni uređaji, i Raspbian, koji se koristi uglavnom na Raspberi Pi uređaju.
Android
Android je mobilni operativni sistem kojeg je razvio Google. Android Inc je osnovan 2003. godine sa sjedištem u Palo Alto, Kalifornija. Kompanija je isprva razvila operativni sistem namjenjen za pokretanje na digitalnim kamerama, a sa kupovinom 2005. godine, od strane Google-a, kompanija je izrasla u jednu od najvećih kompanija za razvoj mobilnih operativnih sistema. Android počiva na modifikovanom Linux kernelu sa dodatkom softvera otvorenog koda. Operativni sistem je uglavnom razvijen za uređaje osjetljive na dodir, pa je kasnije Google razvio verzije za TV i pametne satove. Kasnije su se pojavila Android izdanja za igraće konzole, digitalne kamere, kao i PC računare.
Android se besplatno isporučuje otvorenog koda u sklopu Android Projekta Otvorenog Koda (AOSP). Google također nudi nekoliko vlasničkih aplikacija kao dodatak Androidovoj jezgri otvorenog koda. Te komponente ili vlasničke aplikacije uključuju Google Kalendar, Google Mape, Google Mail (Gmail), Chrome pretraživač, te Google-ovu prodavnicu aplikacija za preuzimanje softvera. Većina korisnika smatra pomenute aplikacije sastavnim dijelom svog Android iskustva. Tako da svi Android mobilni uređaji u Evropi i Americi, se isporučuju sa Google-ovim setom alata.
Android kao dio ugrađenih uređaja ima puno prednosti. Sam operativni sistem je intuitivnog dizajna i veoma je lak za upotrebu sa svojim grafičkim korisničkim interfejsom. Sa velikim brojem razvojnih zajednica, veoma je lako pronaći pomoć za njegov razvoj. Ono što je bitno, jeste činjenica da Android podržava velik broj hardverskih proizvođača, stoga je veoma lako razviti nov, kompletan sistem.
Raspbian i Raspberi Pi
Raspberi Pi je jeftino računar, dimenzija kreditne kartice, koje se može koristiti kao funkcionalan desktop računar, a isto tako u sklopu ugrađenog Linux sistema. Razvila ga je Raspbian Pi Fondacija, edukacijska ustanova sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Osnovna namjena je edukacija mladih ljudi kroz savladavanje vještina programiranja, te razumijevanja na koji način funkcioniraju računari. Tako se uz pomoć Rasbian Pi uređaja mogu programirati i obaviti izuzetno složeni zadaci ili operacije koje su dio izuzetno složenog sistema.
Specijalnost Rasberi Pi uređaja leži u njegovom setu ulazno-izlaznih pinova (GPIO) opšte namjene koji omogučavaju da se na uređaj prikljuće razni elektronički uređaji i razvojne ploče. Tako se Raspbian Pi uređaj može koristiti kao platforma za razvoj hardvera. Iako je u pitanju uređaj namjenjen u edukacijske svrhe, Raspbian Pi se danas koristi u raznim 'uradi sam' projektima, industriji, te razvoju ugrađenih sistema.
Raspbian Pi uređaji koriste ARM procesore, te isti podržavaju razne druge operativne sisteme, uključujući i Linux. Pošto Raspbian Pi ne dolazi sa tvrdim diskom (eng. hard disk), operativni sistem se pokreće sa memorijske kartice. Glavna Linux distribucija na kojoj rade Raspbian Pi uređaji jeste Raspbian. Kako samo ime kaže, u pitanju je distribucija bazirana na Debian-u. Distribucija je specijalno dizajnirana za Raspbian Pi uređaje, te ista sadrži više od 35, 000 paketa (programa) koji se mogu instalirati na uređaj. Pored Raspbiana, ovi uređaji podržavaju instalaciju i drugih Linux distribucija i aplikacija kao što je Kodi, aplikacija koja pretvara Raspberi Pi uređaje u osobni media centar.
Linux i pohrana u oblacima
Termin cloud computing je veoma škakljiv za prijevod na naš jezik. U pitanju je standardiziran način iskorištavanja računarskiih resursa kroz njihovu kupovinu kod javnih provajdera cloud usluga ili pokretanjem sopstvenog cloud servera. 2017. godine, Linux je pokretao 90% cloud računara. Svaki cloud provajder, od Amazonovih web servisa (eng. AWS) do Google Cloud platforme, radi upravo na Linux-u. Čak i Microsoft danas nudi virtuelne mašine zasnovane na Linuxu u svom Azure oblaku.
Linux se u kontekstu cloud-a, sada nudi kao dio infrastrukturnih servisa (IAAS). Ti servisi pogone seriju virtualnih mašina koje se veoma brzo pogone u cloudu. Kada se pokrene novi infrastrukturni servis, odabire se datoteka (eng. image) koja sadrži podatke dodjeljene novoj instanci. Tako cloud provajderi sada nude seriju instalacionih datoteka koje sadrže neku od Linux distribucija ili čak sopstvene verzije Linux-a. Korisnik u cloud okruženju bira sliku sistema, te po volji može pristupiti instanci koja pokreće tu distribuciju bilo kada, u bilo koje vrijeme. Većina cloud provajdera nudi set alata za optimizaciju određenih cloud instanci. Takvi alati, mogu na primjer, proširiti podatkovni sistem da isti odgovara hard disku virtualne mašine.
Vođene vježbe
-
Po čemu se Debian GNU/Linux razlikuje u odnosu na Ubuntu? Navedi dva aspekta.
-
Koje su česte platforme za koje se koristi Linux? Navedi tri različite platforme i naziv barem jedne distribucije koje možeš koristiti za sve tri.
-
Planiraš instalaciju Linux distribucije unutar novog okruženja. Imenuj četri glavne stavke koje treba uzeti u obzir prilikom odabira distribucije.
-
Navedi tri uređaja koje pogoni Android OS, izuzev pametnih telefona.
-
Objasni tri glavne prednosti cloud compjutinga.
Istraživačke vježbe
-
Uzimajući u obzir cijenu i performanse, koju bi distribuciju iskoristili za biznis koji ima za cilj smanjiti cijenu lincenciranja, zadržavajući pritom, visoke rezultate?
-
Koje su glavne prednosti Raspbian Pi uređaja, te koje se njegove funkcionalnosti mogu primijeniti u biznisu?
-
Koje distribucije nudi Amazovon cloud servis, a koji Google-ov? Navedi tri često korištena, i dva druga.
Sažetak
U ovoj lekciji ste naučili:
-
Koje distribucije Linux-a postoje
-
Šta su to ugrađeni Linux sistemi
-
Kako se koriste ugrađeni Linux sistemi
-
Različite primjene Androida
-
Različite primjene Raspberi Pi uređaja
-
Šta je to cloud computing
-
Uloga Linux-a u cloud computing tehnologiji
Odgovori na vođene vježbe
-
Po čemu se Debian GNU/Linux razlikuje u odnosu na Ubuntu?. Navedi dva aspekta.
Iako je Ubuntu baziran na Debian-u, mnogo je sličnosti među njima, ali isto tako postoji ključna razlika. Prva je primjenjivost za početnike. Ubuntu je preporučen za početnike zbog svoje jednostavnosti, dok je Debian namjenjen za naprednije korisnike. Ključna razlika leži u kompleksnosti korisničke konfiguracije koju Ubuntu ne zahtjeva tijekom instalacijskog procesa.
Druga razlika je stabilnost same distribucije. Debian je dosta stabilniji u odnosu na Ubuntu. To je zbog toga, što Debian dobija ažuriranja koja se detaljno testiraju, što utiće na stabilnost same distribucije. Dok s druge strane, Ubuntu omogučava korisniku da koristi najnovija izdanja softvera, te najnovije tehnologije.
-
Koje su česte platforme za koje se koristi Linux? Navedi tri različite platforme i naziv barem jedne distribucije koju možeš koristiti za sve tri.
Nekoliko često korištenih platformi koje pogoni Linux, su pametni telefoni, desktop računari, i serveri. Pametne telefone pogoni Linux distribucija po imenu Android. Na desktop računarima i serverima, može se koristiti bilo koja distribucija te namjene, od Debian-a, Ubuntu-a, Cent OS, Red Hat Linux Enterprise-a, itd.
-
Planiraš instalaciju Linux distribucije unutar novog okruženja. Imenuj četri glavne stavke koje treba uzeti u obzir prilikom odabira distribucije.
Prilikom odabira ili instalacije Linux distribucije u novo okruženje, ove četri stavke treba uzeti u obzir, a to su cijena, performanse, skalabilnost, stabilnost i hardverske zahtjeve sistema.
-
Navedi tri uređaja koje pogoni Android OS, izuzev pametnih telefona.
Osim pametnih telefona, Android pogoni pametne TV uređaje, tablet računala, auto sisteme, te pametne satove.
-
Objasni tri glavne prednosti cloud compjutinga.
Glavna prednost cloud compjuting-a je fleksibilnost, lak oporavak gubitka podataka i niska cijena. Cloud bazirani servisi su jednostavni za implementaciju, ovisno o potrebama biznisa. Imaju veliku prednost kod bekapa i rješenja oporavka podataka, čime omogućavaju poslovnom okruženju brz oporavak od neželjenih incidenata. Dodatno smanjuju operativni trošak, te omogućavaju naplatu korištenja usluga, baziranom na pretplatnom modelu.
Odgovori na istraživačke vježbe
-
Uzimajući u obzir cijenu i performanse, koju bi distribuciju iskoristili za biznis, koji ima za cilj smanjiti cijenu lincenciranja, zadržavajući pritom, visoke rezultate?
Jedna od primjenljivih distribucija za poslovne potrebe je CentOS. Ova distribucija sadrži sve Red Hat proizvode koji su u upotrebi, unutar ove poslovne distribucije, ali besplatni u sklopu CentOS-a. Tako i Ubuntu ima svoja dugoročna LTS izdanja, podržana na duži vremenski period. S druge strane, Debian GNU/Linux se često koristi u komercijalnom okruženju.
-
Koje su glavne prednosti Raspbian Pi uređaja, te koje se njegove funkcionalnosti mogu primijeniti u biznisu?
Raspberi Pi uređaj, iako malen, ponaša se kao potpuno funkcionalno računar. Sa svojom niskom cijenom, ovaj uređaj može da se koristi i u druge svrhe. Može se koristiti kao server, firewall uređaj, kao ploča za robote, te druge manje uređaje.
-
Koje distribucije nudi Amazovon cloud servis, a koji Google-ov? Navedi tri često korištena, i dva druga.
Često korištene distribucije za Amazonov i Google-ov Cloud servis su Ubuntu, CentOS, i Red Hat Enterprise Linux. Svaki cloud provajder pruža određenu distribuciju u odnosu na druge. Amazon tako ima svoj Amazon i Kali Linux, dok Google nudi upotrebu FressBSD-a i Windows servera.