2.2 Lekcija 1

Kada se pokrene sa parametrom --help, većina komandi prikazuje neka kratka uputstva o njihovoj upotrebi. Iako sve komande ne pružaju ovaj prekidač (eng.switch), ipak je dobar prvi pokušaj da naučite više o parametrima naredbe. Imajte na umu da su uputstva iz --help često prilično kratka u poređenju sa drugim izvorima dokumentacije o kojima ćemo raspravljati u nastavku ove lekcije.

Većina komandi pruža stranicu priručnika ili “man” stranicu. Ova dokumentacija se obično instalira sa softverom i može joj se pristupiti komandom man. Komanda čija man stranica treba biti prikazana se dodaje man kao argument:

Ova komanda otvara man stranicu za mkdir. Možete koristiti tipke sa strelicama gore i dolje ili razmaknicu za navigaciju kroz man stranicu. Da biste izašli iz man stranice, pritisnite taster:[Q].

Svaka man stranica je podijeljena na najviše 11 sekcija, iako su mnogi od ovih odjeljaka opcioni:

U praksi, većina man stranica ne sadrži sve ove dijelove

Man stranice su organizovane u osam kategorija, od 1 do 8

Svaka man stranica pripada tačno jednom odeljku. Međutim, više sekcija može sadržavati man stranice sa istim imenom. Uzmimo komandu passwd kao primjer. Ova komanda se može koristiti za promjenu korisničke lozinke. Pošto je passwd korisnička komanda, njena man stranica se nalazi u sekciji 1. Pored komande passwd, datoteka baze podataka lozinki /etc/passwd takođe ima man stranicu koja se također zove passwd.Pošto je ovaj fajl konfiguracioni fajl, on pripada sekciji 5. Kada se govori o man stranici, kategorija se često dodaje imenu man stranice, kao u passwd(1) ili passwd(5) za identifikacinu odgovarajuće man stranice.

Podrazumevano, man passwd prikazuje prvu dostupnu man stranicu, u ovom slučaju passwd(1). Kategorija željene man stranice može se specificirati u komandi kao što je man 1 passwd ili man 5 passwd.

Već smo razgovarali o tome kako se kretati kroz man stranicu i kako se vratiti na komandnu liniju. Interno, man koristi komandu less za prikaz sadržaja man stranice. less vam omogućava da tražite tekst unutar man stranice. Za traženje riječi linux možete jednostavno koristiti /linux za pretraživanje unaprijed od tačke na kojoj se nalazite ili ?linux da započnete pretragu unazad. Ova radnja ističe sve podudarne rezultate i pomiče stranicu na prvo označeno podudaranje. U oba slučaja možete upisati N da biste prešli na sljedeće podudaranje. Da biste pronašli više informacija o ovim dodatnim funkcijama, pritisnite H i meni sa svim informacijama će se prikazati.

Još jedan alat koji će vam pomoći u radu sa Linux sistemom su info stranice. Informativne stranice su obično detaljnije od man stranica i formatirane su u hipertekstu, slično web stranicama na Internetu.

Info stranice se mogu prikazati na ovaj način:

Za svaku info stranicu, info čita info datoteku koja je strukturirana u pojedinačne čvorove unutar stabla. Svaki čvor sadrži jednostavnu temu, a komanda info sadrži hiperveze koje vam mogu pomoći da pređete s jedne na drugu. Linku možete pristupiti pritiskom na enter dok stavite kursor na jednu od vodećih zvjezdica.

Slično man, info alat također ima komande za navigaciju stranica. Možete saznati više o ovim komandama pritiskom na ? dok ste na stranici sa informacijama. Ovi alati će vam pomoći da se lakše krećete po stranici, kao i da razumijete kako pristupiti čvorovima i kretati se unutar stabla čvorova.

Kao što je već spomenuto, direktorij /usr/share/doc/ pohranjuje većinu dokumentacije o komandama koje sistem koristi. Ovaj direktorij sadrži direktorij za većinu paketa instaliranih na sistemu. Ime direktorija je obično ime paketa, a ponekad i njegova verzija. Ovi direktoriji uključuju datoteku README ili readme.txt koja sadrži osnovnu dokumentaciju paketa. Pored README datoteke, folder može sadržavati i druge dokumentacijske datoteke, kao što je dnevnik promjena koji uključuje detaljnu historiju programa ili primjere konfiguracijskih datoteka za određeni paket.

Informacije unutar README datoteke variraju od jednog paketa do drugog. Sve datoteke su napisane u običnom tekstu, stoga se mogu čitati u bilo kojem željenom uređivaču teksta. Tačan broj i vrste datoteka zavise od paketa. Provjerite neke od direktorija da biste dobili pregled njihovog sadržaja.

Linux sistem je izgrađen od brojnih direktorija i datoteka. Linux ima mnogo alata za lociranje određene datoteke unutar sistema. Najbrža je komanda locate.

locate pretražuje unutar baze podataka i zatim ispisuje svako ime koje odgovara datom nizu:

Komanda locate također podržava upotrebu zamjenskih znakova i regularnih izraza, stoga string za pretraživanje ne mora odgovarati cijelom imenu željene datoteke. Više o regularnim izrazima ćete naučiti u narednom poglavlju.

Podrazumjevano ili po defoltu, locate se ponaša kao da bi obrazac bio okružen zvjezdicama, tako da je locate PATTERN isto što i locate *PATTERN*. Ovo vam omogućava da samo navedete podstringove umjesto tačnog imena datoteke. Možete modificirati ovo ponašanje pomoću različitih opcija za koje možete pronaći objašnjenj na man stranici komande 'locate'.

Budući da locate čita iz baze podataka, možda nećete pronaći datoteku koju ste nedavno kreirali. Bazom podataka upravlja program pod nazivom updatedb. Obično se pokreće periodično, ali ako imate root privilegije i trebate da se baza podataka odmah ažurira, možete sami pokrenuti naredbu updatedb u bilo koje vrijeme.

find je još jedan vrlo popularan alat koji se koristi za traženje datoteka. Ova komanda ima drugačiji pristup u poređenju sa komandom locate. Komanda find rekurzivno pretražuje stablo direktorija, uključujući njegove poddirektorije. find vrši takvu pretragu pri svakom pozivanju, ne održava bazu podataka kao što je locate. Slično locate, find također podržava zamjenske znakove i regularne izraze.

find zahtijeva barem putanju (adresu) koju treba pretraživati. Nadalje, mogu se dodati takozvani izrazi kako bi se osigurali kriteriji filtera za koje datoteke treba prikazati. Primjer je izraz -name, koji traži datoteke s određenim imenom:

Prvo komanda find traži datoteku u trenutnom direktoriju Downloads, dok druga traži datoteku u korisničkom home direktoriju.

Komanda find je vrlo složena, stoga neće biti pokrivena u ispitu Linux Essentials. Međutim, to je moćan alat koji je posebno koristan u praksi.