Linux Professional Institute Learning Logo.
Preskoči na glavni sadržaj
  • Home
    • Svi resursi
    • LPI materijali za učenje
    • Postanite saradnik
    • Izdavači partneri
    • Postanite izdavački partner
    • O nama
    • FAQ
    • Saradnici
    • Prevodi
    • Kontaktiraj nas
  • LPI.org
2.3 Lekcija 2
Tema 1: Linux zajednica i open sors karijera
1.1 Evolucija Linux-a i popularni operativni sistemi
  • 1.1 Lekcija 1
1.2 Glavne open sors aplikacije
  • 1.2 Lekcija 1
1.3 Softver otvorenog koda i licenciranje
  • 1.3 Lekcija 1
1.4 ICT vještine i rad sa Linux-om
  • 1.4 Lekcija 1
Tema 2: Kretanje kroz Linux sistem
2.1 Osnove komande linije
  • 2.1 Lekcija 1
  • 2.1 Lekcija 2
2.2 Upotreba komande linije u traženju pomoći
  • 2.2 Lekcija 1
2.3 Korištenje direktorija i izlistavanje podataka
  • 2.3 Lekcija 1
  • 2.3 Lekcija 2
2.4 Kreiranje, premještanje i brisanje podataka
  • 2.4 Lekcija 1
Tema 3: Moć komandne linije
3.1 Arhiviranje podataka uz pomoć komande linije
  • 3.1 Lekcija 1
3.2 Pretraživanje i ekstrakcija informacija iz podataka
  • 3.2 Lekcija 1
  • 3.2 Lekcija 2
3.3 Pretvaranje komandi u skriptu
  • 3.3 Lekcija 1
  • 3.3 Lekcija 2
Tema 4: Linux operativni sistem
4.1 Odabir operativnog sistema
  • 4.1 Lekcija 1
4.2 Razumijevanje računalnog hardvera
  • 4.2 Lekcija 1
4.3 Gdje se smještaju podaci
  • 4.3 Lekcija 1
  • 4.3 Lekcija 2
4.4 Računalo na mreži
  • 4.4 Lekcija 1
Tema 5: Sigurnost i prava nad podacima
5.1 Osnovna sigurnost i identifikacija vrste korisnika
  • 5.1 Lekcija 1
5.2 Kreiranje korisnika i grupa
  • 5.2 Lekcija 1
5.3 Upravljanje pravima i ovlastima nad podacima
  • 5.3 Lekcija 1
5.4 Specijalni direktoriji i podaci
  • 5.4 Lekcija 1
How to get certified
  1. Tema 2: Kretanje kroz Linux sistem
  2. 2.3 Korištenje direktorija i izlistavanje podataka
  3. 2.3 Lekcija 2

2.3 Lekcija 2

Sertifikat:

Linux Essentials

Verzija:

1.6

Tema:

2 Kretanje kroz Linux sistem

Cilj:

2.3 Korištenje direktorija i prikaz podataka

Lekcija:

2 od 2

Uvod

Unix operativni sistem je prvobitno dizajniran za mainframe računare sredinom 1960-ih. Ovi računari su bili podijeljeni među mnogim korisnicima, koji su pristupali resursima sistema preko terminala. Ove fundamentalne ideje prenose se i na Linux sisteme (distribucije) danas. Još uvijek pričamo o korištenju “terminala” za unos komandi u šel (eng.shell), a svaki Linux sistem je organiziran na takav način da je lako kreirati mnogo korisnika na jednom sistemu.

Home direktoriji

Ovo je primjer normalnog sistema datoteka u Linux-u:

$ tree -L 1 /
/
├── bin
├── boot
├── cdrom
├── dev
├── etc
├── home
├── lib
├── mnt
├── opt
├── proc
├── root
├── run
├── sbin
├── srv
├── sys
├── tmp
├── usr
└── var

Većina ovih direktorija je konzistentna u svim Linux sistemima. Od servera preko superkompjutera do sićušnih ugrađenih sistema, iskusni Linux korisnik može biti siguran da može pronaći komandu ls unutar /bin direktorija, može promijeniti konfiguraciju sistema modificiranjem datoteka u /etc`direktoriju i čitati sistemske logove `/var direktorija. Standardna lokacija ovih datoteka i direktorija definirana je standardom hijerarhije sistema datoteka (FHS), o čemu će biti riječi u kasnijoj lekciji. Saznat ćete više o sadržaju ovih direktorija kako budete nastavili učiti o Linuxu, ali za sada znajte da:

  • izmjene koje napravite u root sistemu datoteka će uticati na sve korisnike, te

  • će izmjena datoteka u root sistemu datoteka zahtjevati administratorske privilegije.

To znači da će normalnim korisnicima biti zabranjeno mijenjati ove datoteke, a može im biti zabranjeno čak i čitanje ovih datoteka. Temu dozvola ćemo pokriti u kasnijem odjeljku.

Sada ćemo se fokusirati na direktorij /home, koji bi vam trebao biti poznat do sada.

$ tree -L 1 /home
/home
├── user
├── michael
└── lara

Naš primjer sistema ima tri normalna korisnika, a svaki od naših korisnika ima svoju namjensku lokaciju, gdje mogu kreirati i mijenjati datoteke i direktorije bez utjecaja na svog susjeda. Na primjer, u prethodnoj lekciji radili smo sa sljedećom strukturom datoteka:

$ tree /home/user
user
└── Documents
    ├── Mission-Statement
    └── Reports
        └── report2018.txt

U realnosti, pravi sistem datoteka izgleda ovako:

$ tree /home
/home
├── user
│   └── Documents
│       ├── Mission-Statement
│       └── Reports
│           └── report2018.txt
├── michael
│   ├── Documents
│   │   └── presentation-for-clients.odp
│   └── Music

…​a tako i za korisnika lara.

U Linuxu, /home je sličan stambenoj zgradi. Mnogi korisnici mogu imati svoj prostor ovdje, odvojen u namjenske stanove. Komunalne usluge i održavanje same zgrade su odgovornost root korisnika.

Specijalna relativna putanja home direktorija

Kada pokrenete novu terminal sesiju u Linux-u, vidjet ćete komandni prompt koji izgleda ovako:

user@hostname ~ $

Tilda (~) ovdje predstavlja naš home direktorij. Ako pokrenete naredbu ls, vidjet ćete neki poznati izlaz:

$ cd ~
$ ls
Documents

Uporedite to sa gornjim sistemom datoteka da provjerite svoje razumijevanje.

Razmotrite sada što znamo o Linuxu: sličan je stambenoj zgradi, s mnogo korisnika koji borave u /home direktoriju. Dakle, dom user`a će biti drugačiji od doma korisnika po imenu `michael. Da bismo to demonstrirali, koristit ćemo naredbu su da promijenimo korisnika.

user@hostname ~ $ pwd
/home/user
user@hostname ~ $ su - michael
Password:
michael@hostname ~ $ pwd
/home/michael

Značenje ~ se mijenja ovisno o tome tko je korisnik. Za michaela`apsolutna putanja `~ je /home/michael. Za lara, apsolutna putanja od ~ je /home/lara, i tako dalje.

Relativna home putanja datoteka

Korištenjem ~ tilda komande je veoma zgodno, pod uslovom da ne menjate korisnike. Razmotrit ćemo sljedeći primjer za korisnika user, koji je započeo novu sesiju:

$ ls
Documents
$ cd Documents
$ ls
Mission-Statement
Reports
$ cd Reports
$ ls
report2018.txt
$ cd ~
$ ls
Documents

Imajte na umu da će korisnici uvijek započeti novu sesiju u svom home direktoriju. U ovom primjeru, user je otputovao u svoj poddirektorij Documents/Reports i sa komandom cd ~ vratio se tamo odakle je započeo. Istu radnju možete izvesti koristeći komandu cd bez argumenata:

$ cd Documents/Reports
$ pwd
/home/user/Documents/Reports
$ cd
$ pwd
/home/user

Posljednja stvar koju treba napomenuti: možemo specificirati home direktorije drugih korisnika specificiranjem korisničkog imena iza tilde. Na primjer:

$ ls ~michael
Documents
Music

Imajte na umu da će ovo funkcionirati samo ako nam je michael dao dozvolu za pregled sadržaja njegovog home direktorija.

Razmotrimo situaciju u kojoj bi michael želio vidjeti datoteku report2018.txt u home direktoriju korisnika user. Pod pretpostavkom da michael ima dozvolu za to, on može koristiti komandu less.

$ less ~user/Documents/Reports/report2018.txt

Svaka putanja datoteke koja sadrži znak ~ naziva se relativna home staza.

Skrivene datoteke i direktoriji

U prethodnoj lekciji uveli smo opciju -a za komandu ls. Koristili smo ls -a da uvedemo dvije specijalne relativne putanje: . i ... Opcija -a će ispisati sve datoteke i direktorije, uključujući skrivene ​​datoteke i direktorije.

$ ls -a ~
.
..
.bash_history
.bash_logout
.bash-profile
.bashrc
Documents

Skrivene datoteke i direktoriji uvek će početi tačkom (.). Prema zadanim postavkama, home direktorij korisnika će uključivati ​​mnoge skrivene datoteke. One se često koriste za postavljanje konfiguracijskih postavki specifičnih za korisnika i može ih mijenjati samo iskusan korisnik.

Opcija duge liste

Komanda ls ima mnogo opcija za promjenu svog ponašanja. Pogledajmo jednu od najčešćih opcija:

$ ls -l
-rw-r--r-- 1 user staff      3606 Jan 13  2017 report2018.txt

-l kreira dugu listu. Datoteke i direktoriji će svaki zauzimati jedan red, ali će se prikazati dodatne informacije o svakoj datoteci i direktoriju.

Vrsta datoteke i prava nad datotekom. Imajte na umu da obična datoteka počinje sa crtom, a direktorij sa 'd'.

1

Broj linkova na datoteku.

user staff

Specificira vlasnika datoteke. 'user' je vlasnik datoteke, a ista pripada grupi 'staff'.

3606

Težina datoteke u bitovima.

Jan 13 2017

Vrijeme nastanka i modifikacije datoteke.

report2018.txt

Naziv datoteke

Teme kao što su vlasništvo, dozvole i veze (linkovi) će biti pokriveni u budućim sekcijama. Kao što vidite, verzija duge liste komande 'ls' je često bolja od zadanog.

Dodatne ls opcije

Ispod su neki od načina na koje najčešće koristimo komandu ls. Kao što možete vidjeti, korisnik može kombinirati mnoge opcije zajedno kako bi dobio željeni rezultat.

ls -lh

Kombinovanje duge liste sa ljudski čitljivim veličinama datoteka daće nam korisne sufikse kao što su M za megabajte ili K za kilobajte.

ls -d */

Opcija -d će prikazati direktorije, ali ne i njihov sadržaj. Kombinovanjem ovoga sa */ će se prikazati samo poddirektorijumi i bez datoteka.

ls -lt

Kombinira dugu listu sa opcijom sortiranja prema vremenu izmjene. Datoteke s najnovijim promjenama bit će na vrhu, a datoteke s najstarijim promjenama na dnu. Ali ovaj redoslijed se može obrnuti sa:

ls -lrt

Kombinira dugu listu sa sortiranjem prema vremenu (modifikacije) u kombinaciji sa -r koji _obrće sortiranje. Sada su fajlovi s najnovijim promjenama na dnu liste. Pored sortiranja po vremenu modifikacije, fajlovi se također mogu sortirati po vremenu pristupa ili po statusu vremenu.

ls -lX

Kombinira dugu listu sa opcijom sortiranja po ekstenziji datoteke. Ovo će, na primjer, grupirati sve datoteke koje završavaju sa .txt zajedno, sve datoteke koje završavaju sa .jpg zajedno, i tako dalje.

ls -S

-S sortira prema veličini fajla, na isti način kao što -t i -X sortira po vremenu i ekstenziji. Najveći fajlovi će biti prvi, a najmanji poslednji. Imajte na umu da sadržaj poddirektorija nije uključen u sortiranje.

ls -R

Opcija -R će modificirati komandu ls da prikaže rekurzivnu listu. Šta to znači?

Rekurzija u Bešu

Rekurzija se odnosi na situaciju kada je “nešto definisano u terminima samo po sebi”. Rekurzija je veoma važan koncept u kompjuterskoj nauci, ali ovde je njeno značenje daleko jednostavnije. Razmotrimo naš primjer od ranije:

$ ls ~
Documents

Od ranije znamo da user ima home direktorij, a u ovom direktoriju postoji jedan poddirektorij. ls nam je do sada pokazao samo datoteke i poddirektorije lokacije, ali nam ne može reći sadržaj ovih poddirektorija. U ovim lekcijama koristili smo komandu tree kada želimo prikazati sadržaj mnogih direktorija. Nažalost, tree nije jedan od osnovnih uslužnih programa Linuxa i stoga nije uvijek dostupno. Uporedite izlaz komande tree sa izlazom ls -R u sljedećim primjerima:

$ tree /home/user
user
└── Documents
    ├── Mission-Statement
    └── Reports
        └── report2018.txt

$ ls -R ~
/home/user/:
Documents

/home/user/Documents:
Mission-Statement
Reports

/home/user/Documents/Reports:
report2018.txt

Kao što vidite, sa rekurzivnom opcijom dobijamo daleko dužu listu datoteka. U stvari, to je kao da smo pokrenuli naredbu ls u user-ovom home direktoriju i naišli na jedan poddirektorij. Zatim smo ušli u taj poddirektorij i ponovo pokrenuli komandu ls. Naišli smo na datoteku Mission-Statement i drugi poddirektorij pod nazivom Reports. I opet, ušli smo u poddirektorij i ponovo pokrenuli komandu ls. U suštini, pokretanje ls -R je kao da kažete Bashu: "`Pokreni ls ovdje i ponovi komandu u svakom poddirektorijumu koji pronađete."

Rekurzija je posebno važna u komandama za izmjenu datoteka kao što su kopiranje ili uklanjanje direktorija. Na primjer, ako želite kopirati poddirektorij Documents, morat ćete navesti rekurzivnu kopiju kako biste proširili ovu naredbu na sve poddirektorije.

Vođene vježbe

  1. Koristite sljedeću strukturu datoteke, odgovorite na sljedeća tri pitanja:

    /
    ├── etc/
    │   ├── network/
    │   │   └── interfaces/
    │   ├── systemd/
    │   │   ├── resolved.conf
    │   │   ├── system/
    │   │   ├── system.conf
    │   │   ├── user/
    │   │   └── user.conf
    │   └── udev/
    │       ├── rules.d
    │       └── udev.conf
    └── home/
        ├── lost+found/
        ├── user/
        │   └── Documents/
        └── michael/
            └── Music/
    • Koja komanda će navigirati u network direktorij bez obzira na vašu trenutnu lokaciju?

    • Koju komandu može unjeti 'user' da navigira u direktorij 'Documents' iz direktorija '/etc/udev'? Koristite najkraću moguću putanju.

    • Koju komandu može unjeti 'user' da navigira u 'michael'-ov direktorij 'Music'. Koristite najkraću moguću putanju.

  2. Razmotrite sljedeći izlaz ls -lh komande da odgovorite na sljedeća dva pitanja. Imajte na umu da su direktoriji označeni sa d na početku reda.

    drwxrwxrwx  5 eric eric  4.0K Apr 26  2011 China/
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.5M Jul 18  2011 img_0066.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.5M Jul 18  2011 img_0067.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.6M Jul 18  2011 img_0074.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.8M Jul 18  2011 img_0075.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric   46K Jul 18  2011 scary.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  469K Jan 29  2018 Screenshot from 2017-08-13 21-22-24.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  498K Jan 29  2018 Screenshot from 2017-08-14 21-18-07.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  211K Jan 29  2018 Screenshot from 2018-01-06 23-29-30.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  150K Jul 18  2011 tobermory.jpg
    drwxrwxrwx  6 eric eric  4.0K Apr 26  2011 Tokyo/
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.4M Jul 18  2011 Toronto 081.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.4M Jul 18  2011 Toronto 085.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  944K Jul 18  2011 Toronto 152.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  728K Jul 18  2011 Toronto 173.jpg
    drwxrwxrwx  2 eric eric  4.0K Jun  5  2016 Wallpapers/
    • Kada izvršite komandu 'ls -lrS', koja datoteka će biti na početku?

    • Molim vas opišite šta očekujete da ćete vidjeti na izlazu nakon unosa 'ls -ad */'.

Istraživačke vježbe

  1. Pokrenite komandu ls -lh u direktoriju koji sadrži poddirektorije. Obratite pažnju na navedene veličine ovih direktorija. Da li vam se ove veličine datoteka čine ispravnim? Da li tačno predstavljaju sadržaj svih datoteka unutar tog direktorija?

  2. Evo nove komande koju treba isprobati: du -h. Pokrenite ovu komandu i opišite izlaz koji vam daje.

  3. Na mnogim Linux sistemima, možete upisati ll i dobiti isti izlaz kao što biste upisali ls -l. Međutim, imajte na umu da ll nije naredba. Na primjer, man ll će vam dati poruku da za to ne postoji ručni unos. Ovo je primjer alias komande.Šta vam ovo sugerira o osobinama komandne linije?

Sažetak

U ovom labu ste naučili:

  • kako svaki Linux korisnik ima home direktorij

  • do home direktorija trenutnog korisnika se može doći korištenjem '~',

  • svaka putanja do datoteke koja koristi '~' se naziva _relativna home_putanja.

Također ste naučili o nekim od najčešćih načina mijenjanja komande `ls.

-a (all)

prikazuje sve datoteke/direktorije, uključujući i sakrivene

-d (directories)

prikazuje direktorije, ali ne i njihov sadržaj

-h (human readable)

prikazuje datoteke u ljudski razumljivom formatu

-l (long list)

pruža dodatne detalje, jedan fajl/direktorij po redu

-r (reverse)

obrnut red sortiranja

-R (recursive)

prikazuje sve datoteke, uključujući i datoteke poddirektorija

-S (size)

sortira po veličini

-t (time)

sortira po vremenu modifikacije

-X (eXtension)

sortira po ekstenzijama datoteka

Odgovori na vođene vježbe

  1. Koristite sljedeću strukturu datoteke, odgovorite na sljedeća tri pitanja:

    /
    ├── etc/
    │   ├── network/
    │   │   └── interfaces/
    │   ├── systemd/
    │   │   ├── resolved.conf
    │   │   ├── system/
    │   │   ├── system.conf
    │   │   ├── user/
    │   │   └── user.conf
    │   └── udev/
    │       ├── rules.d
    │       └── udev.conf
    └── home/
        ├── lost+found/
        ├── user/
        │   └── Documents/
        └── michael/
            └── Music/
    • Koja komanda će navigirati u network direktorij bez obzira na vašu trenutnu lokaciju?

      cd /etc/network
    • Koju komandu može unjeti 'user' da navigira u direktorij 'Documents' iz direktorija '/etc/udev'? Koristite najkraću moguću putanju.

      cd ~/Documents
    • Koju komandu može unjeti 'user' da navigira u 'michael'-ov direktorij 'Music'. Koristite najkraću moguću putanju.

      cd ~michael/Music
  2. Razmotrite sljedeći izlaz ls -lh komande da odgovorite na sljedeća dva pitanja. Imajte na umu da su direktoriji označeni sa d na početku reda.

    drwxrwxrwx  5 eric eric  4.0K Apr 26  2011 China/
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.5M Jul 18  2011 img_0066.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.5M Jul 18  2011 img_0067.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.6M Jul 18  2011 img_0074.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.8M Jul 18  2011 img_0075.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric   46K Jul 18  2011 scary.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  469K Jan 29  2018 Screenshot from 2017-08-13 21-22-24.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  498K Jan 29  2018 Screenshot from 2017-08-14 21-18-07.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  211K Jan 29  2018 Screenshot from 2018-01-06 23-29-30.png
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  150K Jul 18  2011 tobermory.jpg
    drwxrwxrwx  6 eric eric  4.0K Apr 26  2011 Tokyo/
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.4M Jul 18  2011 Toronto 081.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  1.4M Jul 18  2011 Toronto 085.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  944K Jul 18  2011 Toronto 152.jpg
    -rwxrwxrwx  1 eric eric  728K Jul 18  2011 Toronto 173.jpg
    drwxrwxrwx  2 eric eric  4.0K Jun  5  2016 Wallpapers/
    • Kada izvršite komandu 'ls -lrS', koja datoteka će biti na početku?

      Sva tri foldera imaju 4.0K, što je najmanja veličina datoteke. ls će tada po defaultu sortirati direktorije po abecedi. Tačan odgovor je datoteka scary.jpg.

    • Molim vas opišite šta očekujete da ćete vidjeti na izlazu nakon unosa 'ls -ad */'.

      Ova komanda će prikazati sve poddirektorije, uključujući skrivene poddirektorije.

Odgovori na istraživačke vježbe

  1. . Pokrenite komandu ls -lh u direktoriju koji sadrži poddirektorije. Obratite pažnju na navedene veličine ovih direktorija. Da li vam se ove veličine datoteka čine ispravnim? Da li tačno predstavljaju sadržaj svih datoteka unutar tog direktorija?

    Ne, nemaju. Svaki direktorij ima navedenu veličinu datoteke od 4096 bajtova. To je zato što su direktoriji ovdje apstrakcija: oni ne postoje kao struktura stabla na disku. Kada vidite naveden direktorij, vidite link na listu datoteka. Veličina ovih veza (linkova) je 4096 bajtova.

  2. Evo nove komande koju treba isprobati: du -h. Pokrenite ovu komandu i opišite izlaz koji vam daje.

    Komanda du će generirati listu svih datoteka i direktorija i naznačiti veličinu svakog od njih. Na primjer, du -s će prikazati veličinu datoteke svih datoteka, direktorija i poddirektorija za određenu lokaciju.

  3. Na mnogim Linux sistemima, možete upisati ll i dobiti isti izlaz kao što biste upisali ls -l. Međutim, imajte na umu da ll nije komanda. Na primjer, man ll će vam dati poruku da za to ne postoji ručni unos. Ovo je primjer alias komande. Šta vam ovo sugerira o osobinama komandne linije?

    ll je alias od ls -l. U Bashu možemo koristiti alias komandu da pojednostavimo najčešće korišćene komande. ll je često definiran za vas u Linuxu, ali možete kreirati i svoj vlastiti.

Linux Professional Insitute Inc. Sva prava zadržana. Posjeti web stranicu materijala za učenje: https://learning.lpi.org
Ovaj rad je licenciran pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License

Sljedeća lekcija

2.4 Kreiranje, premještanje i brisanje podataka (2.4 Lekcija 1)

Pročitaj narednu lekciju

Linux Professional Insitute Inc. Sva prava zadržana. Posjeti web stranicu materijala za učenje: https://learning.lpi.org
Ovaj rad je licenciran pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License

LPI je neprofitna organizacija.

© 2025 Linux Profesional Institut (LPI) je globalni certifikacijski standard, podrške za karijeru, te vodeća organizacija za open sors profesionalce. Sa više od 250.000 certificiranih ljudi, prvi je najveći, svjetski vendor za Linux i open sors certifikaciju. LPI trenutno ima certificirane profesionalce u 180 zemalja širom svijeta, dostavlja testove na više jezika, te ima oko stotine trening partnera.

Naša svrha je omogućiti ekonomske i kreativne prilike za svakog, čineći dostupnim certifikaciju u open sors znanju i vještinama svima.

  • LinkedIn
  • flogo-RGB-HEX-Blk-58 Facebook
  • Twitter
  • Kontaktirajte nas
  • Privatnost i politika kolačića

Primijetili ste grešku ili želite pomoći poboljšati ovu stranicu? Molimo prijavite nam!.

© 1999–2025 The Linux Professional Institute Inc. Sva prava zadržana.