4.1 Lekcija 1
Sertifikat: |
Linux Essentials |
---|---|
Verzija: |
1.6 |
Tema: |
4 Linux operativni sistem |
Cilj: |
4.1 Odabir operativnog sistema |
Lekcija: |
1 od 1 |
Uvod
Bez obzira da li koristite svoj kompjuterski sistem kod kuće, na univerzitetu ili u firmi, i dalje mora da se donese odluka o operativnom sistemu koji ćete koristiti. Ovu odluku možete donijeti vi, posebno ako je u pitanju vaš računar, ali također možete biti odgovorni za donošenje izbora između sistema u vašem poslovanju. Kao i uvijek, dobro informisanje o dostupnim izborima pomoći će vam u donošenju odgovorne odluke. U ovoj lekciji želimo da vam pomognemo da budete informisani o izborima operativnog sistema o kojima možda razmišljate.
Šta je to operativni sistem
Jedna od prvih stvari u koju moramo biti sigurni, prije nego što krenemo na naše putovanje, u odabiru operativnog sistema, je razumjeti šta podrazumijevamo pod tim pojmom. Operativni sistem leži u srcu vašeg računara i omogućava aplikacijama da rade unutar i na njemu. Pored toga, operativni sistem će sadržati drajvere za pristup hardveru računara kao što su diskovi i particije, ekrani, tastature, mrežne kartice i tako dalje. Često skraćujemo operativni sistem jednostavno na OS. Danas postoji mnogo operativnih sistema dostupnih kako za upotrebu poslovnog računara, tako i za one koji traže nešto kod kuće. Ako želimo da pojednostavimo izbor koji nam je dostupan, možemo grupisati odabire na sljedeći način:
-
Linux bazirani operativni sistemi
-
Poslovni Linux
-
Potrošački Linux
-
-
UNIX
-
macOS
-
Windows bazirani operativni sistemi
-
Windows serveri
-
Windows desktopi
-
Odabir Linux distribucije
Linux kernel i Linux distribucija
Kada govorimo o Linux distribucijama, operativni sistem je Linux. Linux je kernel jezgra svake Linux distribucije. Sofrver Linux kernela održava grupa pojedinaca, koju vodi Linus Torvalds. Torvalds je uposlen od strane industriskog konzorcija zvanog The Linux Foundation kako bi radio na Linux kernelu.
Note
|
Linux kernel je prvi razvio Linus Torvalds, student iz Finske, davne 1991. Godine 1992. prvo izdanje kernela pod GNU General Public License verzija 2 (GPLv2) bila je verzija 0.12. |
- Linux kernel
-
Kao što smo spomenuli, sve distribucije Linuxa pokreću isti operativni sistem, Linux.
- Linux distribucija
-
Kada ljudi govore o Red Hat Linuxu ili Ubuntu Linuxu, misle na Linux distribuciju. Linux distribucija će se isporučivati s Linux kernelom i okruženjem koje čini kernel korisnim na način da možemo komunicirati s njim. U najmanju ruku bi nam bio potreban šel komandne linije kao što je Bash i skup osnovnih komandi koje nam omogućavaju pristup i upravljanje sistemom. Često će, naravno, distribucija Linuxa imati potpuno okruženje radne površine kao što je Gnome ili KDE.
Iako svaka distribucija Linuxa pokreće Linux operativni sistem, distribucije mogu i variraju u zavisnosti od verzije operativnog sistema koji se koristi. Pod ovim mislimo na verziju Linux kernela koja je u upotrebi kada se distribucija pokrene.
Tip
|
Ako trenutno imate pristup Linux komandnoj liniji, možete lako provjeriti verziju Linux kernela koju koristite čitanjem kernel release: $ uname -r 4.15.0-1019-aws |
Tipovi Linux distribucija
Možda se čini očiglednim izborom da uvijek pokrećete najnoviju verziju Linux kernela, ali nije baš tako jednostavno. Distribucije Linuxa možemo nejasno kategorizirati u tri skupa:
-
Linux distribucije za preduzeća
-
Red Hat Enterprise Linux
-
CentOS
-
SUSE Linux Enterprise Server
-
Debian GNU/Linux
-
Ubuntu LTS
-
-
Linux distribucije za potrošače
-
Fedora
-
Ubuntu non-LTS
-
openSUSE
-
-
Eksperimentalne i hakerske Linux distribucije
-
Arch
-
Gentoo
-
Ovo je, naravno, samo vrlo mali podskup mogućih distribucija, ali važnost je razlika između distribucija enterprise, consumer i experimental i zašto svaka postoji.
- Linux za preduzeća (Linux za komercijalne svrhe)
-
Distribucije kao što je CentOS (Community Enterprise OS) su dizajnirane za primjenu u velikim organizacijama koristeći hardver preduzeća. Potrebe preduzeća su veoma različite od potreba malog biznisa, hobista ili kućnog korisnika. Kako bi osigurali dostupnost svojih usluga, poslovni korisnici imaju veće zahtjeve u pogledu stabilnosti hardvera i softvera. Stoga poslovne Linux distribucije obično uključuju starija izdanja kernela i drugog softvera, za koje se zna da pouzdano rade. Često distribucije vraćaju važna ažuriranja kao što su sigurnosne popravke na ove stabilne verzije. Zauzvrat, poslovnim Linux distribucijama možda nedostaje podrška za najnoviji potrošački hardver i pružaju starije verzije softverskih paketa. Međutim, poput potrošačkih Linux distribucija, preduzeća također imaju tendenciju da biraju zrele hardverske komponente i grade svoje usluge na stabilnim verzijama softvera.
- Linux za potrošače
-
Distribucije kao što je Ubuntu su više ciljane na male poslovne ili kućne korisnike i korisnike hobiste. Kao takvi, vjerovatno će koristiti i najnoviji hardver koji se nalazi na sistemima potrošačke klase. Ovim sistemima će biti potrebni najnoviji drajveri da bi maksimalno iskoristili novi hardver, ali malo je vjerovatno da će zrelost i hardvera i drajvera zadovoljiti potrebe većih preduzeća. Za potrošačko tržište, međutim, najnoviji kernel je upravo ono što je potrebno za najsavremenije drajvere čak i ako su malo testirani. Noviji Linux kerneli će imati najnovije drajvere koji podržavaju najnoviji hardver koji će vjerovatno biti u upotrebi. Posebno sa razvojem koji vidimo kod Linuxa na tržištu igara, izuzetno je važno da najnoviji drajveri budu dostupni ovim korisnicima.
Note
|
Neke distribucije poput Ubuntua pružaju i verzije za potrošače koje sadrže noviji softver i primaju ažuriranja za prilično kratak vremenski period, kao i takozvane verzije dugoročne podrške, skraćeno LTS, koje su pogodnije za okruženja preduzeća. |
- Eksperimentalne i hakerske Linux distribucije
-
Distribucije kao što su Arch Linux ili Gentoo Linux žive na vrhuncu tehnologije. Oni sadrže najnovije verzije softvera, čak i ako ove verzije još uvijek sadrže greške i neprovjerene funkcije. Zauzvrat, ove distribucije imaju tendenciju da koriste model rotirajućih izdanja koji im omogućava da isporuče ažuriranja u bilo koje vrijeme. Ove distribucije koriste napredni korisnici koji žele uvijek primati najnoviji softver i svjesni su da se funkcionalnost može pokvariti u bilo kojem trenutku i u takvim slučajevima mogu popraviti svoje sisteme.
Ukratko, kada razmatrate Linux kao vaš operativni sistem, ako koristite hardver poslovne klase na svojim serverima ili desktop računarima, onda možete koristiti distribucije Linuxa za preduzeća ili za potrošače. Ako koristite hardver za potrošače i trebate maksimalno iskoristiti najnovije hardverske inovacije, vjerojatno će vam trebati slična Linux distribucija koja odgovara potrebama hardvera.
Neke Linux distribucije su međusobno povezane. Ubuntu je, na primjer, baziran na Debian Linuxu i koristi isti sistem pakiranja, DPKG. Fedora, kao još jedan primjer, je testna platforma za RedHat Enterprise Linux, gdje se potencijalne karakteristike budućih RHEL verzija mogu istražiti prije njihove dostupnosti u distribuciji preduzeća.
Osim distribucija koje smo ovdje spomenuli, postoje mnoge druge Linux distribucije. Jedna prednost koja dolazi s obzirom da je Linux softver otvorenog koda, je da mnogi ljudi mogu razviti Linux onako kako oni misle da bi isti trebao izgledati. Kao takvi imamo stotine distribucija. Da biste vidjeli više Linux distribucija, možete posjetiti The Distro Watch Web Site, administratori web stranice navode 100 najboljih preuzimanja Linux distribucija, što vam omogućava da uporedite i vidite šta je trenutno popularno .
Podrška životnog ciklusa Linux-a
Kao što možete očekivati, poslovne Linux distribucije imaju duži vijek trajanja podrške od potrošačkih ili društvenih izdanja Linuxa. Na primjer, Red Hat Enterprise Linux ima podršku koja traje 10 godina. Red Hat Enterprise Linux 8 je lansiran u maju 2019., dok su ažuriranja softvera i podrška dostupni do maja 2029. godine.
Potrošačka izdanja često će imati podršku zajednice samo putem foruma. Ažuriranja softvera su često dostupna za 3 izdanja. Ako uzmemo Ubuntu kao primjer, u vrijeme pisanja 19.04 je najnovije dostupno izdanje s ažuriranjima do izdanja 19.10 i zaustavljanjem u januaru 2020. Ubuntu također isporučuje izdanja sa dugotrajnom podrškom, poznata kao LTS izdanja, koja imaju 5 godina podrške iz originalnog izdanja. Trenutna LTS verzija je 18.04 koja će imati ažuriranja softvera do 2023. Ove LTS verzije čine Ubuntu mogućom opcijom za preduzeća, sa komercijalnom podrškom dostupnom od Canonical-a (kompanije koja stoji iza Ubuntu brenda) ili nezavisnih konsultantskih firmi.
Note
|
Ubuntu distribucije koriste brojeve verzija zasnovane na datumu u formatu GG.MM: Na primjer, verzija 19.04 objavljena je u aprilu 2019. |
Linux kao vaš desktop
Korištenje Linuxa kao vašeg desktop sistema može biti izazovnije u preduzeću gdje je podrška za desktop računare fokusirana na komercijalne ponude operativnih sistema. Međutim, nije samo podrška ono što može biti izazovno. Poslovni kupac je možda napravio velika ulaganja u softverska rješenja, koja ih povezuju sa određenim operativnim sistemima, za desktop računare. Rekavši ovo, postoje mnogi primjeri Linux desktopa koji su integrisani u velike organizacije s kompanijama kao što je Amazon, čak imaju i vlastitu Linux distribuciju Amazon Linux 2. Ona se koristi na njihovoj AWS platformi u oblaku, ali i interno za servere i desktope.
Korištenje Linuxa u manjem preduzeću ili kod kuće postaje mnogo lakše i može biti korisno iskustvo, uklanjajući potrebu za licenciranjem i otvarajući vam oči za bogatstvo besplatnog softvera otvorenog koda, koji je dostupan za Linux. Također ćete otkriti da postoji mnogo različitih dostupnih desktop okruženja. Najčešći su Gnome i KDE, mada postoje i mnogi drugi. Odluka se svodi na lične svrhe.
Korištenje Linux na serverima
Korištenje Linuxa kao serverskog operativnog sistema je uobičajena praksa u poslovnom sektoru. Servere održavaju inženjeri specijalizovani za Linux. Dakle, čak i sa hiljadama korisnika, korisnici mogu ostati u neznanju o serverima na koje se povezuju. Serverski operativni sistem im nije važan i, generalno, klijentske aplikacije se neće razlikovati između Linuxa i drugih operativnih sistema u pozadini. Istina je i to da je sve više aplikacija virtualizovano ili kontejnerizovano unutar lokalnih i udaljenih oblaka, operativni sistem je još više maskiran i ugrađeni operativni sistem će vjerovatno biti Linux.
Linux u oblacima
Još jedna prilika da se upoznate s Linuxom je implementacija Linuxa unutar jednog od mnogih dostupnih javnih oblaka. Kreiranje računa ili naloga kod jednog od mnogih drugih provajdera oblaka, omogućit će vam da brzo i jednostavno implementirate mnogo različitih Linux distribucija.
Operativni sistemi koji nisu Linux
Da, koliko god izgleda nevjerovatno, postoje operativni sistemi koji nisu bazirani na Linux kernelu. Naravno, tokom godina ih je bilo mnogo, a neki su pali sa strane, ali postoje i drugi izbori koji su vam dostupni. Bilo kod kuće ili u kancelariji.
Unix
Prije nego što smo imali Linux kao operativni sistem, postojao je Unix. Unix se nekada prodavao zajedno sa hardverom, a i danas je nekoliko komercijalnih Unixa, kao što su AIX i HP-UX, dostupno na tržištu. Dok je Linux bio veoma inspirisan Unixom (i nedostatkom njegove dostupnosti za određeni hardver), porodica BSD operativnih sistema je direktno bazirana na Unixu. Danas su FreeBSD, NetBSD i OpenBSD, zajedno sa nekim drugim srodnim BSD sistemima, dostupni kao besplatni softver.
Unix se intenzivno koristio u preduzećima, ali smo vidjeli pad u bogatstvu Unixa s rastom Linuxa. Kako je Linux rastao i tako je i ponuda podrške za preduzeća također rasla, vidjeli smo kako Unix polako počinje da nestaje. Solaris, porijeklom iz Suna prije nego što je prešao u Oracle, nedavno je nestao. Ovo je bio jedan od većih Unix operativnih sistema kojeg su koristile telekomunikacione kompanije, najavljen kao Telco Grade Unix.
Unix operativni sistemi uključuju:
-
AIX
-
FreeBSD, NetBSD, OpenBSD
-
HP-UX
-
Irix
-
Solaris
macOS
macOS (ranije OS X) iz Apple-a datira iz 2001. Zasnovan u velikoj mjeri na BSD Unixu i korištenje komandne linije Bash, to je prijateljski sistem za korištenje ako ste navikli koristiti Unix ili Linux operativne sisteme. Ako koristite macOS, možete otvoriti terminalsku aplikaciju da pristupite komandnoj liniji. Ponovo pokrenemo istu komandu uname
možemo provjeriti prijavljeni operativni sistem:
$ uname -s Darwin
Note
|
Koristimo opciju |
Microsoft Windows
Još uvijek možemo reći da će većina desktopa i laptopa biti bazirana na Windows-u. Operativni sistem je zaista bio uspješan i godinama je dominirao desktop tržištem. Iako je to vlasnički softver i nije besplatan, često je licenca za operativni sistem uključena kada kupite hardver, tako da postaje lahak izbor. Postoji, naravno, široka podrška za Windows kod proizvođača hardvera i softvera, kao i mnoge aplikacije otvorenog koda također su dostupne za Windows. Budućnost Windowsa ne izgleda tako svjetla kao što je bila. Sa manje desktop i laptop računara koji se sada prodaju, fokus je na tržištu tableta i telefona. Ovim su dominirali Apple i Android i Microsoftu je teško da se izbori.
Kao serverska platforma, Microsoft sada dozvoljava svojim klijentima da biraju između GUI (Graphical User Interface) i verzije samo za komandnu liniju. Razdvajanje GUI i komandne linije je važno. Većinu vremena će GUI starijih Microsoft servera biti učitan, ali ga niko neće koristiti. Uzmite u obzir Active Directory Domain Controller… korisnici ga koriste cijelo vrijeme za autentifikaciju na domenu, ali se njime upravlja sa udaljenog administratorovog desktopa, a ne sa servera.
Vođene vježbe
-
Koji projekat čini zajedničku komponentu svih Linux distribucija?
CentOS
Red Hat
Ubuntu
Linux Kernel
CoreOS
-
Koji operativni sistem se koristi za Apple-ov macOS?
OS X
OSX
Darwin
MacOS
-
Kako se Linux distribucija razlikuje od Linux kernela?
Kernel je dio distribucije, distribucija kao aplikacija koja okružuja kernel kako bi bio koristan
Kernel je Linux distribucija
Sve distribucije koje koriste isti kernel su iste
-
Koje od navedenih je Linux desktop okruženje?
Mint
Elementary
Zorin
Gnome
-
Koja komponenta operativnog sistema omogućava pristup hardveru?
Drajveri
Šelovi
Servisi
Aplikacije
Istraživačke vježbe
-
Prikažite trenutnu izdanje Linux kernela vašeg Linux sistema ukoliko imate pristup komandnoj liniji.
-
Koristeći željeni pretraživać, locirajte i identificirajte javne provajdere u oblaku koji su vam dostupni. To može uključivati AWS, Google Cloud, Rackspace i mnoge druge. Odaberite jedan i pogledajte koji operativni sistemi su dostupni za implementaciju.
Sažetak
U ovom odjeljku naučili ste kako da razlikujete različite operativne sisteme koji su obično dostupni. Razgovarali smo o:
-
Linux baziranim operativnim sistemima
-
UNIX
-
macOS
-
Windows baziranim operativnim sistemima
Unutar kategorije Linuxa mogli bismo dalje raščlaniti izbor na distribucije s dugotrajnom podrškom i one sa kraćim ciklusom podrške. LTS verzije su više prikladne za preduzeća dok su kratkoročne podrške ciljane za kućne i hobi korisnike.
-
Linux distribucije za preduzeća
-
Red Hat Enterprise Linux
-
CentOS
-
SUSE Linux Enterprise Server
-
Debian GNU/Linux
-
Ubuntu LTS
-
-
Potrošačke Linux distribucije
-
Fedora
-
Ubuntu non-LTS
-
openSUSE
-
-
Eksperimentalne i hakerske Linux distribucije
-
Arch
-
Gentoo
-
Odgovori na vođene vježbe
-
Koji projekat čini zajedničku komponentu svih Linux distribucija?
CentOS
Red Hat
Ubuntu
Linux kernel
X
CoreOS
-
Koji operativni sistem se koristi za Apple-ov macOS?
OS X
OSX
Darwin
X
MacOS
-
Kako se Linux distribucija razlikuje od Linux kernela?
Kernel je dio distribucije, distribucija kao aplikacija koja okružuja kernel kako bi bio koristan
X
Kernel je Linux distribucija
Sve distribucije koje koriste isti kernel su iste
-
Koje od navedenih je Linux desktop okruženje?
Mint
Elementary
Zorin
Gnome
X
-
Koja komponenta operativnog sistema omogućava pristup hardveru?
Drajveri
X
Šelovi
Servisi
Aplikacije
Odgovori na istraživačke vježbe
-
Prikažite trenutnu izdanje Linux kernela vašeg Linux sistema ukoliko imate pristup komandnoj liniji.
$ uname -r 4.15.0-47-generic
-
Koristeći željeni pretraživać, locirajte i identificirajte javne provajdere u oblaku koji su vam dostupni. To može uključivati AWS, Google Cloud, Rackspace i mnoge druge. Odaberite jedan i pogledajte koji operativni sistemi su dostupni za implementaciju.
AWS, kao primjer, omogućava vam da implementirate mnoge Linux distribucije kao što su Debian, Red Hat, SUSE ili Ubuntu, i Windows također.