Linux Professional Institute Learning Logo.
Preskoči na glavni sadržaj
  • Home
    • Svi resursi
    • LPI materijali za učenje
    • Postanite saradnik
    • Izdavači partneri
    • Postanite izdavački partner
    • O nama
    • FAQ
    • Saradnici
    • Roadmap
    • Kontaktiraj nas
  • LPI.org
3.1 Lekcija 1
Tema 1: Linux zajednica i open sors karijera
1.1 Evolucija Linux-a i popularni operativni sistemi
  • 1.1 Lekcija 1
1.2 Glavne open sors aplikacije
  • 1.2 Lekcija 1
1.3 Softver otvorenog koda i licenciranje
  • 1.3 Lekcija 1
1.4 ICT vještine i rad sa Linux-om
  • 1.4 Lekcija 1
Tema 2: Kretanje kroz Linux sistem
2.1 Osnove komande linije
  • 2.1 Lekcija 1
  • 2.1 Lekcija 2
2.2 Upotreba komande linije u traženju pomoći
  • 2.2 Lekcija 1
2.3 Korištenje direktorija i izlistavanje podataka
  • 2.3 Lekcija 1
  • 2.3 Lekcija 2
2.4 Kreiranje, premještanje i brisanje podataka
  • 2.4 Lekcija 1
Tema 3: Moć komandne linije
3.1 Arhiviranje podataka uz pomoć komande linije
  • 3.1 Lekcija 1
3.2 Pretraživanje i ekstrakcija informacija iz podataka
  • 3.2 Lekcija 1
  • 3.2 Lekcija 2
3.3 Pretvaranje komandi u skriptu
  • 3.3 Lekcija 1
  • 3.3 Lekcija 2
Tema 4: Linux operativni sistem
4.1 Odabir operativnog sistema
  • 4.1 Lekcija 1
4.2 Razumijevanje računalnog hardvera
  • 4.2 Lekcija 1
4.3 Gdje se smještaju podaci
  • 4.3 Lekcija 1
  • 4.3 Lekcija 2
4.4 Računalo na mreži
  • 4.4 Lekcija 1
Tema 5: Sigurnost i prava nad podacima
5.1 Osnovna sigurnost i identifikacija vrste korisnika
  • 5.1 Lekcija 1
5.2 Kreiranje korisnika i grupa
  • 5.2 Lekcija 1
5.3 Upravljanje pravima i ovlastima nad podacima
  • 5.3 Lekcija 1
5.4 Specijalni direktoriji i podaci
  • 5.4 Lekcija 1
How to get certified
  1. Tema 3: Moć komandne linije
  2. 3.1 Arhiviranje podataka uz pomoć komande linije
  3. 3.1 Lekcija 1

3.1 Lekcija 1

Sertifikat:

Linux Essentials

Verzija:

1.6

Tema:

3 Moć komandne linije

Cilj:

3.1 Arhiviranje datoteka upotrebom komandne linije

Lekcija:

1 od 1

Uvod

Kompresija se koristi za smanjenje količine prostora koji određeni skup podataka zauzima. Kompresija se obično koristi za smanjenje količine prostora koja je potrebna za pohranjivanje datoteke. Još jedna uobičajena upotreba je smanjenje količine podataka koji se šalju preko mrežne veze.

Kompresija radi zamjenom obrazaca koji se ponavljaju u podacima. Pretpostavimo da imate roman. Neke riječi su izuzetno uobičajene, ali imaju više znakova, kao što je riječ “the”. Mogli biste značajno smanjiti veličinu romana ako biste ove uobičajene riječi i obrasce s više znakova zamijenili zamjenama za jedan karakter. Na primjer, zamijenite “the” grčkim slovom koje se ne koristi drugdje u tekstu. Algoritmi kompresije podataka slični su ovome, ali su složeniji.

Kompresija dolazi u dvije varijante, lossless varijanta bez gubitaka i lossy varijanta sa gubicima. Stvari kompresovane algoritmom bez gubitaka mogu se dekompresovati natrag u njihov izvorni oblik. Podaci kompresovani algoritmom s gubitkom ne mogu se povratiti. Algoritmi s gubitkom se često koriste za slike, video i audio gdje je gubitak kvalitete neprimjetan za ljude, nebitan za kontekst ili je gubitak vrijedan ušteđenog prostora ili mrežne propusnosti.

Alati za arhiviranje se koriste za spajanje datoteka i direktorija u jednu datoteku. Neke uobičajene upotrebe su sigurnosne kopije, izvorni kod softvera u paketu i zadržavanje podataka.

Arhiva i kompresija se obično koriste zajedno. Neki alati za arhiviranje čak i kompresuju svoj sadržaj prema zadanim postavkama. Drugi mogu opciono kompresovati svoj sadržaj. Nekoliko alata za arhiviranje mora se koristiti zajedno sa samostalnim alatima za kompresovanje ako želite kompresovati sadržaj.

Najčešći alat za arhiviranje datoteka na Linux sistemima je tar. Većina Linux distribucija se isporučuje s GNU verzijom tar alata, tako da će to biti ona koja će biti obrađena u ovoj lekciji. tar sam po sebi upravlja samo arhiviranjem datoteka, ali ih ne kompresuje.

Postoji mnogo alata za kompresiju dostupnih na Linuxu. Neki uobičajeni bez gubitaka su bzip2, gzip i xz. Sva tri ćete naći na većini sistema. Možete naići na stari ili vrlo minimalan sistem gdje xz ili bzip nisu instalirani. Ako postanete redovan korisnik Linuxa, vjerovatno ćete naići na datoteke kompresovane sa sva tri. Sva tri koriste različite algoritme, tako da fajl komprimiran ili kompresovan jednim alatom ne može biti dekompresovan drugim. Alati za kompresiju imaju kompromis. Ako želite visok omjer kompresije, bit će potrebno više vremena za kompresovanje i dekompresiju datoteke. To je zato što veća kompresija zahtijeva više rada na pronalaženju složenijih obrazaca. Svi ovi alati kompresuhu podatke, ali ne mogu kreirati arhive koje sadrže više datoteka.

Samostalni alati za kompresovanje obično nisu dostupni na Windows sistemima. Windows alati za arhiviranje i kompresovanje obično su povezani zajedno. Imajte to na umu ako imate Linux i Windows sisteme koji trebaju dijeliti datoteke.

Linux sistemi takođe imaju alate za rukovanje .zip datotekama koje se obično koriste na Windows sistemu. Zovu se zip i unzip. Ovi alati nisu standardno instalirani na svim sistemima ili distribucijama, tako da ako ih trebate koristiti, možda ćete ih morati instalirati. Na sreću, oni se obično nalaze u repozitorijima paketa distribucija.

Alati za kompresovanje

Koliko se prostora na disku uštedi kompresovanjem datoteka ovisi o nekoliko faktora. Priroda podataka koje kompresuujete, algoritam koji se koristi za kompresovanje podataka i nivo kompresije. Ne podržavaju svi algoritmi različite nivoe kompresije.

Počnimo s postavljanjem nekih testnih datoteka za kompresiju:

$ mkdir ~/linux_essentials-3.1
$ cd ~/linux_essentials-3.1
$ mkdir compression archiving
$ cd compression
$ cat /etc/* > bigfile 2> /dev/null

Sada kreiramo tri kopije ove datoteke:

$ cp bigfile bigfile2
$ cp bigfile bigfile3
$ cp bigfile bigfile4
$ ls -lh
total 2.8M
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile2
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile3
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile4

Sada ćemo kompresovati datoteke sa svakim od gore navedenih alata za kompresiju:

$ bzip2 bigfile2
$ gzip bigfile3
$ xz bigfile4
$ ls -lh
total 1.2M
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile
-rw-r--r-- 1 emma emma 170K Jun 23 08:08 bigfile2.bz2
-rw-r--r-- 1 emma emma 179K Jun 23 08:08 bigfile3.gz
-rw-r--r-- 1 emma emma 144K Jun 23 08:08 bigfile4.xz

Uporedite veličine kompresovanih datoteka sa nekompresovanom datotekom pod nazivom bigfile. Također primijetite kako su alati za kompresiju dodali ekstenzije imenima datoteka i uklonili nekompresovane datoteke.

Koristite bunzip2, gunzip, ili unxz kako biste dekompresovali datoteke:

$ bunzip2 bigfile2.bz2
$ gunzip bigfile3.gz
$ unxz bigfile4.xz
$ ls -lh
total 2.8M
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:20 bigfile
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:20 bigfile2
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:20 bigfile3
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:20 bigfile4

Ponovo primijetite da se sada kompresovana datoteka briše nakon što je dekompresovana.

Neki alati za kompresiju podržavaju različite nivoe kompresije. Viši nivo kompresije obično zahtjeva više memorije i CPU ciklusa, ali rezultira manjom kompresovanom datotekom. Za niži nivo je suprotno. Ispod je demonstracija kompresije sa xz i gzip alatima:

$ cp bigfile bigfile-gz1
$ cp bigfile bigfile-gz9
$ gzip -1 bigfile-gz1
$ gzip -9 bigfile-gz9
$ cp bigfile bigfile-xz1
$ cp bigfile bigfile-xz9
$ xz -1 bigfile bigfile-xz1
$ xz -9 bigfile bigfile-xz9
$ ls -lh bigfile bigfile-* *
total 3.5M
-rw-r--r-- 1 emma emma 712K Jun 23 08:08 bigfile
-rw-r--r-- 1 emma emma 205K Jun 23 13:14 bigfile-gz1.gz
-rw-r--r-- 1 emma emma 178K Jun 23 13:14 bigfile-gz9.gz
-rw-r--r-- 1 emma emma 156K Jun 23 08:08 bigfile-xz1.xz
-rw-r--r-- 1 emma emma 143K Jun 23 08:08 bigfile-xz9.xz

Nije potrebno dekompresovati datoteku svaki put kada je koristite. Alati za kompresiju obično dolaze sa posebnim verzijama uobičajenih alata koji se koriste za čitanje tekstualnih datoteka. Na primjer, gzip ima verziju cat, grep, diff, less, more i nekoliko drugih. Za gzip, alati imaju prefiks z, dok prefiks bz postoji za bzip2, a xz postoji za xz. Ispod je primjer korištenja zcat za čitanje prikaza datoteke kompresovane sa gzip-om:

$ cp /etc/hosts ./
$ gzip hosts
$ zcat hosts.gz
127.0.0.1	localhost

# The following lines are desirable for IPv6 capable hosts
::1     localhost ip6-localhost ip6-loopback
ff02::1 ip6-allnodes
ff02::2 ip6-allrouters

Alati za arhiviranje

Program tar je vjerovatno najrašireniji alat za arhiviranje na Linux sistemima. U slučaju da se pitate zašto je tako nazvan, to je skraćenica za “tape archive”. Datoteke kreirane pomoću tar često se nazivaju tar kuglice (eng.tar balls). Vrlo je uobičajeno da aplikacije distribuirane kao izvorni kod budu u tar kuglicama.

GNU verzija tar sa kojom se isporučuju distribucije Linuxa ima puno opcija. Ova lekcija će pokriti najčešće korišteni podskup opcija.

Počnimo kreiranjem arhive datoteka koje se koriste za kompresiju:

$ cd ~/linux_essentials-3.1
$ tar cf archiving/3.1.tar compression

Opcija c nalaže tar alatu da kreira novu arhivsku datoteku, a f opcija je ime datoteke koju treba kreirati. Argument odmah iza opcija uvijek će biti ime datoteke na kojoj će se raditi. Ostali argumenti su putanje do bilo koje datoteke ili direktorija u koje želite dodati, navesti ili izdvojiti iz datoteke. U primjeru, dodajemo direktorij compression i sav njegov sadržaj u arhivu.

Da bismo vidjeli sadržaj tar arhive, koristimo 't' opciju u tar alatu:

$ tar -tf 3.1.tar
compression/
compression/bigfile-xz1.xz
compression/bigfile-gz9.gz
compression/hosts.gz
compression/bigfile2
compression/bigfile
compression/bigfile-gz1.gz
compression/bigfile-xz9.xz
compression/bigfile3
compression/bigfile4

Obratite pažnju na to kako opcijama prethodi karakter crta -. Za razliku od većine programa, kod tar, - nije potreban kada se specificiraju opcije, iako ne uzrokuje nikakvu štetu ako se koristi.

Note

Možete koristiti -v opciju kako bi tar prikazao nazive datoteka nad kojim izvodi operacije ili tijekom kreiranja i ekstraktovanja arhive.

Ekstraktujmo sada datoteku:

$ cd ~/linux_essentials-3.1/archiving
$ ls
3.1.tar
$ tar xf 3.1.tar
$ ls
3.1.tar  compression

Pretpostavimo da vam je potrebna samo jedna datoteka iz arhive. Ako je to slučaj, možete ga navesti nakon naziva datoteke arhive. Po potrebi možete odrediti više datoteka:

$ cd ~/linux_essentials-3.1/archiving
$ rm -rf compression
$ ls
3.1.tar
$ tar xvf 3.1.tar compression/hosts.gz
compression/
compression/bigfile-xz1.xz
compression/bigfile-gz9.gz
compression/hosts.gz
compression/bigfile2
compression/bigfile
compression/bigfile-gz1.gz
compression/bigfile-xz9.xz
compression/bigfile3
compression/bigfile4
$ ls
3.1.tar  compression
$ ls compression
hosts.gz

Sa izuzetkom apsolutnih putanja (putanje koje počinju sa /), tar datoteke čuvaju cijelu putanju do datoteka kada se kreiraju. Pošto je datoteka 3.1.tar kreirana sa jednim direktorijem, taj direktorij će biti kreiran u odnosu na vaš trenutni radni direktorij kada se ekstraktuje. Drugi primjer bi ovo trebao pojasniti:

$ cd ~/linux_essentials-3.1/archiving
$ rm -rf compression
$ cd ../compression
$ tar cf ../tar/3.1-nodir.tar *
$ cd ../archiving
$ mkdir untar
$ cd untar
$ tar -xf ../3.1-nodir.tar
$ ls
bigfile   bigfile3  bigfile-gz1.gz  bigfile-xz1.xz  hosts.gz
bigfile2  bigfile4  bigfile-gz9.gz  bigfile-xz9.xz
Tip

Ako želite da koristite apsolutnu putanju u tar datoteci, morate koristiti opciju P. Imajte na umu da ovo može prepisati ili zamijeniti važne datoteke i uzrokovati greške na vašem sistemu.

Program tar također može upravljati kompresijom i dekompresijom arhiva u hodu. tar to radi pozivanjem jednog od alata za kompresiju o kojima smo govorili ranije u ovoj lekciji. To je jednostavno kao dodavanje opcije prikladne algoritmu kompresije. Najčešće korišteni su j, J i z za bzip2, xz i gzip, respektivno. Ispod su primjeri koji koriste gore navedene algoritame:

$ cd ~/linux_essentials-3.1/compression
$ ls
bigfile   bigfile3  bigfile-gz1.gz  bigfile-xz1.xz  hosts.gz
bigfile2  bigfile4  bigfile-gz9.gz  bigfile-xz9.xz
$ tar -czf gzip.tar.gz bigfile bigfile2 bigfile3
$ tar -cjf bzip2.tar.bz2 bigfile bigfile2 bigfile3
$ tar -cJf xz.tar.xz bigfile bigfile2 bigfile3
$ ls -l | grep tar
-rw-r--r-- 1 emma emma  450202 Jun 27 05:56 bzip2.tar.bz2
-rw-r--r-- 1 emma emma  548656 Jun 27 05:55 gzip.tar.gz
-rw-r--r-- 1 emma emma  147068 Jun 27 05:56 xz.tar.xz

Obratite pažnju kako u primjeru .tar datoteke imaju različite veličine. To pokazuje da su oni uspješno kompresovani. Ako kreirate kompresovane .tar arhive, uvijek trebate dodati drugu ekstenziju datoteke koja označava algoritam koji ste koristili. To su .xz, .bz i .gz za xz, bzip2 i gzip, respektivno. Ponekad se koriste skraćene ekstenzije kao što je .tgz.

Moguće je dodati datoteke u već postojeće nekompresovane tar arhive. Koristite opciju u da to učinite. Ako pokušate da dodate u kompresovanu arhivu, dobićete grešku.

$ cd ~/linux_essentials-3.1/compression
$ ls
bigfile   bigfile3  bigfile-gz1.gz  bigfile-xz1.xz  bzip2.tar.bz2  hosts.gz
bigfile2  bigfile4  bigfile-gz9.gz  bigfile-xz9.xz  gzip.tar.gz    xz.tar.xz
$ tar cf plain.tar bigfile bigfile2 bigfile3
$ tar tf plain.tar
bigfile
bigfile2
bigfile3
$ tar uf plain.tar bigfile4
$ tar tf plain.tar
bigfile
bigfile2
bigfile3
bigfile4
$ tar uzf gzip.tar.gz bigfile4
tar: Cannot update compressed archives
Try 'tar --help' or 'tar --usage' for more information.

Upravljanje ZIP datotekama

Windows mašine često nemaju aplikacije za rukovanje tar kuglicama ili mnoge alate za kompresiju koji se obično nalaze na Linux sistemima (distribucijama). Ako trebate komunicirati sa Windows sistemima, možete koristiti ZIP datoteke. ZIP datoteka je arhivska datoteka slična kompresovanoj tar datoteci.

Programi zip i unzip se mogu koristiti za rad sa ZIP datotekama na Linux sistemima (distribucijama). Primjer u nastavku trebao bi biti sve što vam treba da ih počnete koristiti. Prvo kreirajmo set datoteka:

$ cd ~/linux_essentials-3.1
$ mkdir zip
$ cd zip/
$ mkdir dir
$ touch dir/file1 dir/file2

Sada koristimo zip da spakujemo ove datoteke u ZIP datoteku:

$ zip -r zipfile.zip dir
  adding: dir/ (stored 0%)
  adding: dir/file1 (stored 0%)
  adding: dir/file2 (stored 0%)
$ rm -rf dir

Na posljetku, možemo raspakovati ZIP datoteku ponovo:

$ ls
zipfile.zip
$ unzip zipfile.zip
Archive:  zipfile.zip
   creating: dir/
 extracting: dir/file1
 extracting: dir/file2
$ find
.
./zipfile.zip
./dir
./dir/file1
./dir/file2

Prilikom dodavanja direktorija u ZIP datoteke, opcija -r uzrokuje da zip uključi sadržaj direktorija. Bez toga, imali biste prazan direktorij u ZIP datoteci.

Vođene vježbe

  1. Prema ekstenzijama, koji od sljedećih alata je korišten za kreiranje ovih datoteka?

    Naziv datoteke tar gzip bzip2 xz

    archive.tar

    archive.tgz

    archive.tar.xz

  2. Prema ekstenzijama, koje od ovih datoteka su arhive, a koje su kompresovane?

    Naziv datoteke Archive Compressed

    file.tar

    file.tar.bz2

    file.zip

    file.xz

  3. Kako biste dodali datoteku u gzip kompresovanu tar datoteku?

  4. Koja opcija tar navodi tar da uključi / (root direktorij) u apsolutne putanje?

  5. Da li zip podržava različite nivoe kompresije?

Istraživačke vježbe

  1. Prilikom ekstrakcije datoteka, da li tar podržava globove na listi datoteka?

  2. Kako možete osigurati da je dekompresovana datoteka identična datoteci prije nego što je kompresovana?

  3. Šta se dešava ako pokušate da ekstraktujete (izdvojite) datoteku iz tar arhive koja već postoji na vašem sistemu datoteka?

  4. Kako biste ekstraktovali datoteku archive.tgz bez upotrebe opcije tar z?

Sažetak

Linux sistemi imaju nekoliko dostupnih alata za kompresiju i arhiviranje. Ova lekcija pokrila je one najčešće. Najčešći alat za arhiviranje je tar. Ako je neophodna interakcija sa Windows sistemima, zip i unzip mogu kreirati i ekstraktovati ZIP datoteke.

Komanda tar ima nekoliko opcija koje vrijedi zapamtiti. Oni su x za ekstrakciju, c za kreiranje, t za prikaz sadržaja i u za dodavanje ili zamjenu datoteka. Opcija v navodi datoteke koje obrađuje tar prilikom kreiranja ili ekstrakcije arhive.

Tipični repozitorij Linux distribucije ima mnogo alata za kompresiju. Najčešći su gzip, bzip2 i xz. Algoritmi kompresije često podržavaju različite nivoe koji vam omogućavaju optimizaciju za brzinu ili veličinu datoteke. Datoteke se mogu dekompresovati pomoću gunzip, bunzip2 i unxz alata.

Alati za kompresiju obično imaju programe koji se ponašaju kao uobičajeni alati za tekstualne datoteke, s razlikom šta rade na kompresovanim datotekama. Nekoliko od njih su zcat, bzcat i xzcat. Alati za kompresiju obično se isporučuju s programima s funkcionalnošću grep, more, less, diff i cmp.

Komande korištene u ovoj vježbi:

bunzip2

Dekompresuj bzip2 kompresovanu datoteku.

bzcat

Prikaži sadržaj bzip kompresovane datoteke.

bzip2

Kompresuj datoteku koristeći bzip2 algoritam i format.

gunzip

Dekompresuj gzip kompresovanu datoteku.

gzip

Kompresuj datoteku koristeći gzip algoritam i format.

tar

Kreiraj, ažuriraj, prikaži i ekstraktuj tar arhive.

unxz

Dekompresuj xz kompresovanu datoteku

unzip

Dekompresuj i ekstraktuj (izdvoji) sadržaj ZIP datoteke.

xz Kompresuj datoteku koristeći xz algoritam i format.

zcat

Prikaži sadržaj gzip kompresovane datoteke.

zip

Kreiraj i kompresuj ZIP arhivu.

Odgovori na vođene vježbe

  1. Prema ekstenzijama, koji od sljedećih alata je korišten za kreiranje ovih datoteka?

    Filename tar gzip bzip2 xz

    archive.tar

    X

    archive.tgz

    X

    X

    archive.tar.xz

    X

    X

  2. Prema ekstenzijama, koje od ovih datoteka su arhive, a koje su kompresovane?

    Filename Archive Compressed

    file.tar

    X

    file.tar.bz2

    X

    X

    file.zip

    X

    X

    file.xz

    X

  3. Kako biste dodali datoteku u gzip kompresovanu tar datoteku?

    Prvo biste dekompresovali datoteku sa gunzip-om, zatim biste dodali datoteku sa tar uf-om, i onda kompresovali sve to sa gzip-om.

  4. Koja opcija tar navodi tar da uključi / (root direktorij) u apsolutne putanje?

    Opcija -P. Izvodak iz man stranice:

    -P, --absolute-names
            Nemojte uklanjati početne kose crte iz imena datoteka prilikom kreiranja arhiva
  5. Da li zip podržava različite nivoe kompresije?

    Da. Koristili biste karaktere -#, zamjenom karaktera # sa brojevima od 0 do 9. Izvodak iz man stranice:

    -#
    (-0, -1, -2, -3, -4, -5, -6, -7, -8, -9)
           Regulate the speed of compression using the specified  digit  #,
           where  -0  indicates  no compression (store all files), -1 indi‐
           cates the fastest compression speed (less  compression)  and  -9
           indicates  the  slowest  compression speed (optimal compression,
           ignores the suffix list). The default compression level is -6.
    
    
           Iako se još dorađuje, namjera je da ova postavka
           kontroliše brzinu kompresije za sve metode kompresije. Tre-
           nutno kontroliše samo deflaciju.

Odgovori na istraživačke vježbe

  1. Prilikom ekstrakcije datoteka, da li tar podržava globove na listi datoteka?

    Da, koristili biste opciju --wildcards. --wildcards moraju biti postavljeni odmah iza tar datoteke kada se koriste opcije bez crtice. Na primjer:

    $ tar xf tarfile.tar --wildcards dir/file*
    $ tar --wildcards -xf tarfile.tar dir/file*
  2. Kako možete osigurati da je dekompresovana datoteka identična datoteci prije nego što je kompresovana?

    Ne morate ništa raditi s alatima koji su obrađeni u ovoj lekciji. Sva tri uključuju kontrolne sume (eng.checksums) u svom formatu datoteke koji se provjerava kada se dekompresuju.

  3. Šta se dešava ako pokušate da ekstraktujete (izdvojite) datoteku iz tar arhive koja već postoji na vašem sistemu datoteka?

    Datoteka na vašem sistemu datoteka je prepisana (zamjenjena) verzijom koja se nalazi u tar datoteci.

  4. Kako biste ekstraktovali datoteku archive.tgz bez upotrebe opcije tar z?

    Deompresovali biste ju upotrebom gunzip alata.

    $ gunzip archive.tgz
    $ tar xf archive.tar

Linux Professional Insitute Inc. Sva prava zadržana. Posjeti web stranicu materijala za učenje: https://learning.lpi.org
Ovaj rad je licenciran pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License

Sljedeća lekcija

3.2 Pretraživanje i ekstrakcija informacija iz podataka (3.2 Lekcija 1)

Pročitaj narednu lekciju

Linux Professional Insitute Inc. Sva prava zadržana. Posjeti web stranicu materijala za učenje: https://learning.lpi.org
Ovaj rad je licenciran pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License

LPI je neprofitna organizacija.

© 2023 Linux Profesional Institut (LPI) je globalni certifikacijski standard, podrške za karijeru, te vodeća organizacija za open sors profesionalce. Sa više od 200.000 certificiranih ljudi, prvi je najveći, svjetski vendor za Linux i open sors certifikaciju. LPI trenutno ima certificirane profesionalce u 180 zemalja širom svijeta, dostavlja testove na više jezika, te ima oko stotine trening partnera.

Naša svrha je omogućiti ekonomske i kreativne prilike za svakog, čineći dostupnim certifikaciju u open sors znanju i vještinama svima.

  • LinkedIn
  • flogo-RGB-HEX-Blk-58 Facebook
  • Twitter
  • Kontaktirajte nas
  • Privatnost i politika kolačića

Primijetili ste grešku ili želite pomoći poboljšati ovu stranicu? Molimo prijavite nam!.

© 1999–2023 The Linux Professional Institute Inc. Sva prava zadržana.